Iz spliske povisti Duje, Marin, Visko - to je ime splitsko
Iz spliske povisti
Duje, Marin, Visko - to je ime splitsko
Zadnja izmjena (Srijeda, 07 Svibanj 2008 08:05)
Povodom blagdana Sv. Duje i Dana grada Splita u četvrtak će u Tvrđavi Gripe biti predstavljena knjiga "Splićani - obitelji i prezimena" autora Marija Nepe Kuzmanića, Splićanina koji se godinama bavi rodoslovljima dalmatinskih težaka, građana i plemića. U knjizi je predstavio 368 obitelji sa 5560 članova, a to je tada činilo 80 posto stanovnika tadašnjeg Splita u kojem je živjelo 7000 ljudi. Najviše je bilo težaka, a potom obrtnika i u manjem postotku građana, činovnika, svećenika, te plemića. Stanovništvo je gotovo cijelo bilo katoličko s tek nešto malo Židova i pravoslavnih. Zanimljivo je da od 368 obrađenih obitelji njih dvije trećine i danas živi u Splitu i da se Splićani iz 1832. godine nalaze u indeksima, maticama krštenih, vjenčanih i umrlih koje su na temelju matičnih knjiga napravili Bruno i Mario Nepo Kuzmanić. Knjiga govori o splitskoj povijesti prve polovice 19. stoljeća, u vrijeme kada grad počinje intenzivnije živjeti i doživljavati pravu modernizaciju. Iako je autor po struci inženjer kemije i u bivšoj je državi kao djelatnik nekadašnjeg Jugovinila tijekom osam godina ostvarivao najbolje rezultate u kemijskoj industriji, Mario je hodajuća enciklopedija što se prezimena tiče. Zbog problema na poslu gdje ga ne shvaćaju kao osobu željnu doprinosa zajednici okreće se svojoj najvećoj ljubavi – povijesti. Zajedno s rođakom Brunom počeo se baviti svojim rodoslovljem koje je kasnije preraslo u istraživanje splitskih prezimena.
- To je bilo 1982. godine. Rođak i ja smo ušli u splitski arhiv i tamo pregledali sve dokumente iz matičnih knjiga. Išao sam malo i dalje, pa sam pregledavao i dokumentaciju prije 1600. godine, ali i ostale splitske dokumente koji se nalaze u Zadru i zapravo cijelu splitsku antroponimiju. Za pregled arhiva mi je trebalo otprilike sedam godina, no potrošio sam još vremena i na sortiranje podataka. Puno mi je pomoglo poznavanje grčkog, latinskog i talijanskog jezika. Moje obrazovanje u klasičnoj gimnaziji i svakako izvrsno poznavanje povijesti koje sam donio u dotu, te tehnička inteligencija uz željeznu logiku - priča nam Mario Kuzmanić prisjećajući se svojih početaka na istraživanju splitskih prezimena.
Nakon što je zajedno s rođakom u nekoliko navrata, od 1987. i 1991. godine, u dnevnim novinama objavio feljtone o splitskim obiteljima dalje je nastavio sam raditi. Koju godinu kasnije izdao je knjigu "Splitski plemići - prezime i etnos" u kojoj utvrđuje nastanak prezimena, na koju osobu je čuvalo spomen, te utvrđuje i predložak za prezime. Najznačajnije je da se Kuzmanić koristi metodom kontinuiteta koja podrazumijeva utvrđivanje nepobitnog srodstva između dvije susjedne generacije. Baš tom metodom utvrđuje da je 1198. godine u delegaciji Splita Papi Inocenciju među ostalim bio i laik Dujam. U spomen na posjet njihovog pretka papi stvara se prezime Papalić, Papalis i slično koji znači papinski.
Osim što obrađuje prezimena bavi se i socijalnim statusom. Tako je istražio 1832. godinu u vrijeme kada je Split imao 7000 stanovnika, a cjelokupni život grada se temeljio na zemljogradnji, nešto malo trgovini i zanatu. Sva je zemlja bila obrađena, ali s toliko stanovnika i tim gospodarstvom grad je doživio svoj maksimum. Nakon toga grad raste, a s njim i gospodarstvo, pa se ide u proizvodnju alkoholnih pića i cementa. Kreće razvoj Splita.
- Činjenica jest da su se težaci usprkos skromnim uvjetima življenja uspjeli održati do današnjih dana. To im je uspjelo jer su imali dobar odnos prema radu uz korektan način ponašanja, adekvatno oblačenje, te prehranu i stanovanje. Živjelo se skromno, ali su ostvarili kontinuitet. S vremena na vrijeme su im prijetili ratovi i bolesti, ponajviše kuga, no sve su prebrodili - dodaje Kuzmanić.
Odakle potiču neka splitska prezimena za čitatelje portala Glas Dalmacije Nepo Kuzmanić je otkrio počevši prvo s onim - Dvornik. Izvorno prezime obitelji Dvornik je Vesanović. Prvi od njih, Šimun Vesanović je već negdje u prvoj polovici 16. stoljeća obnašao čast gaštalda predgrađa. Njegovi potomci u narednih stotinjak godina obnašaju istu čast, gaštalda, koja na hrvatskom jeziku glasi dvornik. Prezime Dvornik tako čuva uspomenu na funkciju koju su njihovi preci obnašali na području Lučca i Manuša.
Duplančići su splitski rod, a u grad su iz Poljica doselili krajem 16. stoljeća. To prezime čuva spomen na lokalitet u Poljicima - Duplana po kojem je dobiveno prezime. Šegvići su primjerice odvojak roda Duplančića.
- Da bi se domišljali o etimologiji prezimena trebamo prethodno utvrditi gdje je nastalo i kad je nastalo, a onda će sve ići lakše. Za utvrđivanje povijesti nekog prezimena trebaju prethodna znanja, ozbiljnost pri radu, statistika, kombinatorika i logika - priča nam Nepo Kuzmanić koji na otkrivanju radi na zaista poseban način.
Zanimljivo je kako je otkrio povijest plemićke obitelji Tartaglia, te način na koji su dobili prezime. U njihovom rodoslovlju, koje je Kuzmanić obradio, od 1200. godine do danas postoji jedna osoba koja se nikada ne javlja u dokumentima. Javljaju mu se otac, sin i djed, ali ne i on... Objašnjenje se može pronaći u značenju te riječi. Tartaglia znači mucavac. On nikada, iako je bio plemić, nije mogao obnašati poslove u splitskoj upravi jer je bio mucavac.
GOSPODAREVA ZEMLJA, TEŽAČKI RAD
Obrada zemlje u Splitu temelji se na kolonatu u kojem je težak obrađivao gospodaru zemlju i pri tome njemu davao trećinu plodova, a dvije trećine sebi. Što je više toga dana napravio više je imao za gospodara, ali i za sebe.
PATRONIMICI I METRONIMICI
Prezimena su najčešće patronimici, čuvaju spomen na očevo ime (primjerice Petrović, Pavlović, Ivanović, Krstulović, Karlović). Rjeđi su metronimici koji čuvaju spomen na majčino ime (Kuzmanić, Marušić, Jelaska).
DOMINIRALA SVETAČKA IMENA
Imena su se u Splitu mijenjala. Dominirala su svetačka imena, a u 11. i 12 stoljeću ima još i po neko grčko ime. Svetačka imena će nešto poslije prihvatiti građani i obrtnici, te na kraju težaci koji su najduže zadržali narodna imena. Najčešća svećenička imena u Splitu u to su vrijeme Ivan, Petar, Nikola i Duje. Dujka je bilo često žensko ime, dok slogan Duje, Marin, Visko - to je ime splitsko, sve govori.