Split cvit Mediterana

Ako grad Split prihvati ponudu austrijske tvrtke “Innovation und Technik-IuT” o sanaciji Karepovca, omogućit će strancima da u roku od 3 godine uzmu 90 milijuna eura. Austrijanci nude da u tom roku saniraju Karepovac ulažući 60 milijuna eura, a da zauzvrat dobiju 30 hektara oslobođenog gradskog zemljišta čija je vrijednost 150 milijuna. Ne trebaju nam Austrijanci, ni bilo koji drugi stranci. U Hrvatskoj imamo znanja, sposobnosti i kapitala da taj posao možemo obaviti najmanje jednako kao i ti što nude takozvane revolucionarne tehnologije. Neka se taj posao dade nama, neka gradska i državna vlast pruži šansu domaćim poduzetnicima. Nudimo se mi iz “Oporabe”, jer smo sposobni obaviti takav posao – kaže Tea Radić, direktorica “Oporabe” d.o.o. iz triljske radne zone Čaporice.
Selektirajmo otpad

Direktorica Radić kaže da njena tvrtka ima rješenje za saniranje Karepovca mehaničko-biološkom obradom u potpuno zatvorenom sustavu. Projektom koji su oni spremni realizirati otpala bi i Lećevica, a njihov županijski centar za gospodarenje otpadom trebao bi samo oko 4 hektara operativne površine.

- Odmah bismo uveli financijsko stimuliranje selekcioniranja otpada u kućanstvima. Nakon izdvajanja papira, PET-a, stakla i drugog, sav ostali otpad obradili bismo mehanički, potom u zatvorenom prostoru biološki, a ostatak bi bio inertni otpad koji bi se mogao odvoziti na bilo koje odlagalište, najbolje za zatrpavanje nesaniranih kava – kaže direktorica Radić. Ni “Oporaba” taj posao ne bi radila za lijepe oči.

- Mi bismo u taj posao ušli ako bi nam se dodijelila koncesija za prikupljanje i obradu smeća cijele županije ili javno-privatnim partnerstvom sa županijom, gradovima i općinama. Na dobiti bi bili građani, jer bi za zbrinjavanje komunalnog otpada plaćali polovicu manje negoli im se sada obećava – kaže Radić.

Da iz “Oporabe” ne nude samo isprazne priče, za dokaz nude svoj pogon u Čaporicama za reciklažu PET ambalaže i starih automobilskih guma. Na površini od 4 hektara izgrađene su dvije goleme proizvodne hale u kojima se upravo montiraju postrojenja.
Gume za izolaciju

Do kraja godine u jednom pogonu idemo s preradom 10.000 tona PET ambalaže od koje ćemo proizvoditi 40-ak vrsta proizvoda koje Hrvatska uvozi. U drugome ćemo od 10 tisuća tona starih automobilskih guma proizvesti 5000 tona granulata kao izolacijske mase u građevinarstvu. Za svih 5 tisuća tona godišnje imamo petogodišnji ugovor za izvoz u Italiju, kaže direktorica Radić.

Slobodna Dalmacija