Zadnja izmjena (Utorak, 30 Studeni 1999 00:00) Utorak, 18 Prosinac 2007 12:53
Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana građani su dočekali s kritikama, optužujući gradsku vlast za betonizaciju i devastaciju grada pod Marjanom. Osim kritika na najvažniji gradski dokument, veliki dio Splićana ogorčen je i što izmjene i dopune nisu dane na javni uvid, kao što je to bio slučaj s izglašavanjem temeljnog dokumenta. Ima li mjesta kritikama i što o svemu misli struka, upitali smo Juricu Jelavića, predsjednika Društva arhitekata Splita.
Radi li se o legalnim izmjenama GUP-a?
- Apsolutno, nema šanse da se ikakav dokument usvoji a da nije prethodno poštovana procedura. Zakon u ovom slučaju ne nalaže javni uvid na izmjene, stoga nisu ni postupili nelegalno.
Smatrate li kako bi, u najmanju ruku, bilo politički mudrije da su poglavari organizirali javni uvid?
- Građani su senzibilni na prostor u kojem žive, oni su dio njega i imaju pravo na informaciju. Stoga bi svakako politički mudrije bilo da se Gradsko poglavarstvo odlučilo na javni uvid izmjena, uostalom kao što su temeljni plan objavili u medijima. Svakako bi izbjegli negativne konotacije ponajprije po pitanju Starog placa, zatim pojašnjenjem da se ubacivanjem u GUP otvara mjesto za javne i društvene sadržaje na svakom području.
Naposljetku, otvorit će se tisuće mjesta prilikom gradnje, a i dovršetkom gradnje, sa svim novim sadržajima koje nude izmjene i dopune. Ponavljam, ovo je jedina gradska vlast koja je temeljni plan objavila u dnevnim novinama i potrudila se za transparentnost i tom smjeru trebaju nastaviti.
Jesu li onda opravdane optužbe da je splitska vlast bahata, ponajprije Branko Poljanić?
- Branko Poljanić je stručnjak koji zna svoj posao, a dojam arogancije proizlazi iz odlučnosti koju mora posjedovati. Baš kao i gradska vlast čiji je jedini grijeh što nije znala prezentirati na adekvatan način problematiku izmjena i dopuna pa je priča krenula u pogrešnom smjeru.
Stekao se ipak dojam kako se na brzinu pristupilo doradi GUP-a, pa se čak i dovodilo u konotaciju s aktualnom vlašću?
- Ma to su gluposti, na izmjenama se radilo kontinuirano i vrlo skoro će se pristupiti novim izmjenama. Ne treba se plašiti urbanizacije ni dvadesetokatnica u Splitu.
Dakle, da završimo s GUP-om - struka ga podržava?
- Naravno, i nastavit ćemo s daljnim sugestijama kako bi dobili moderan dokument kojim će Split izaći iz ,uvjetno rečeno, močvare. Konkretno, što se nas tiče i gradskih projekata u našoj nadležnosti angažirat ćemo vrh svjetske scene arhitektonske profesije. Tako ćemo i za Kopilicu pokušati angažirati Santiaga Calatravu, španjolskog arhitekta i skulptora.
Pa kako se to ostvarilo prenamjenom u poslovno stambenu zonu?
- Ubacivanjem stambene u isključivo komercijalne zone je održavanje vitalnim samog tkiva grada. Primjerice, istočni ulaz u Split je bogat autocentrima, ali završetkom radnog vremena taj dio grada je mrtav i vi kao pješak sigurno se nećete osjećati lagodno prolaziti tuda. Živost je ono što treba gradu, nama kao njegovim građanima, a "šušur" privlači i turiste. Tu jednu specifičnu odrednicu mi imamo i trebamo je znati iskoristiti. Da ne spominjemo kako će povećanje stambenih kvadrata spriječiti "divljanje" cijena na tržištu.
Zapadna obala se pretvara u elitno turističko odredište, ali se čini kako prometno rješenje ne prati takvu namjenu?
- Marjanski tunel je trenutno jedina opcija dolaska do tamo smještenih hotela, ali i privatnih stanova i stoga treba što prije tražiti adekvatna rješenja. Jedno od kvalitetnih rješenja koje se nudi jest i gradnja podmorskog tunela koji bi povezao istočnu i zapadnu obalu.
Jesu li opravdani prigovori o Rivi?
- Često puta ljudi barataju dezinformacijama. Predstavnik UNESCO-a je pohvalio projekt ističući u prvi plan kontrast tradicije i modernog. Ali, kako ja vidim, prigovori se odnose na urbanu opremu, na štekate, na tende. Rekao bih da su zagrebačke kolege iz 3LHD studija u težnji za perfekcijom malo previše začinili u dizajnu.
Međutim, unatoč nagradama i pohvalama kako kažete, Riva nije zaživjela.
- Pazite, nije zaživjela kao mjesto druženja i susreta što je ona simbolizirala svojim građanima, ali iz jednostavnog razloga što se tinel, kako je volimo nazivati, nije prilagodio našim potrebama. Odnosno, Mediteran trpi šarenilost i ako se pogriješilo s unificiranjem štekata, jednom bjelinom u dezenu to su lako popravljive stvari i treba učiniti preinake kako bi joj se vratio onaj društveni sjaj.
Podzemne garaže na Prokurativama?
- Viđao sam po europskim gradovima jako funkcionalne primjere podzemnih garaža u središtu grada. Ako postoji investitor s voljom gradnje podzemnih garaža ne vidim ništa loše u tome, ali trenutno je racionalnije rješenje iskoristiti prostor u Varošu i u istočnoj gradskoj luci u svrhu parkirališnih mjesta.
MOSTOM DO KAŠTELA RIJEŠILI BI SE PROMETNOGA KOLAPSA
Osim pitanja roka završetka sportske arene u Lori, postavlja se pitanje i opravdanosti njenog smještaja?
- Sportska dvorana i poslovni centar na tom mjestu su ponajprije zbog neriješenih vlasničkih odnosa u istočnom dijelu grada gdje je zamišljena. Arena je potencirala opet staru boljku po pitanju gužvi na sjevernom dijelu grada. Istovremeno, aktualizirala je i vrhunsku ideju arhitekta Kuzmanića o gradnji mosta do Kaštela čime bi se ne samo riješili prometnog kolapsa nego i dobili jedan logičan izlaz iz grada.