Novitade
Split za europsku metropolu kulture
Zadnja izmjena (Ponedjeljak, 14 Travanj 2008 06:53) Ponedjeljak, 14 Travanj 2008 06:53
Split je odavno “brendiran” tek kao sportski grad, ali vremena se mijenjaju. Okrenimo se promicanju kulture, jer nam je upravo bogata baština komparativna prednost oko koje možemo pokrenuti čitavu ekonomiju i budući dugoročni razvoj. Predlažem da se orijentiramo na kandidaturu EU-ova projekta “kulturne prijestolnice”, koji bi nam značio isto koliko i nekada Mediteranske igre - govori povjesničar umjetnosti i arheolog Andro Krstulović Opara.
Ovaj gradski vijećnik (HDZ) i predsjednik nedavno oformljene splitske podružnice Hrvatskog društva povjesničara umjetnosti, već nekoliko godina nastoji progurati spomenuti projekt izvorno nazvan European Capital Of Culture (ECOC).
Prema davnoj zamisli proslavljene Grkinje Meline Mercouri, svake je godine jedan, odnosno odnedavno po dva europska grada, domaćin mnoštva kulturnih zbivanja koja povezuju autore i publiku iz zemalja članica. Dvanaest mjeseci neprekidnih i uglavnom prvoklasnih kulturnih sadržaja donose domaćinima, međutim, i velike ekonomske dobiti.
Inicijacija
“Inicijalna skupina”, odnosno “grupa za pritisak”, koju predvodi Krstulović Opara, još je prije dvije godine uspjela u završnu verziju splitskoga GUP-a, gotovo neprimjetno, ubaciti i tezu o razvoju Splita kao “europskoga grada kulture”, a koja se nalazi u točci 107 GUP-a.
Odnedavno je osnovan i istoimeni odbor nazvan “Članak 107, Split – europski grad kulture”, u kojemu se nalaze splitski povjesničari umjetnosti, poput prof. dr. Ivane Prijatelj-Pavičić i ravnatelja Galerije umjetnina Bože Majstorovića.
- Očekujem konsenzus svih ekonomskih i političkih snaga, jer je riječ o projektu dobrobiti za sve – kaže Andro Krstulović Opara, te javno pozva zainteresirane i stručne osobe da mu pomognu u formiranju interdisciplinarnog odbora koji bi pripremio detaljni projekt kandidature.
Ovdje, naime, nema žurbe kao s rukometnom dvoranom, jer je prvi slobodni termin ECOC-a tek u 2019. godini. Detaljna kandidatura, međutim, još je jako daleko jer tek treba, transparentno, odlučiti što je i koliko potrebno graditi, odnosno potrošiti za kandidaturu i jednogodišnje domaćinstvo.
Umivanje
U javnosti se više puta spominjala ideja o gradnji kongresnoga centra na Katalinića brigu, koja se sada podudara s idejom da Split bude domaćin ECOC-a. Krstulović Opara izrazio je sumnju da bi Split mogao konkurirati tek s jednom većom investicijom te “umivanjem” postojećih kapaciteta.
Kratke informacije o ECOC
1991. godine organizatori raznih dotadašnjih Europskih gradova kulture stvorili su Mrežu Europskih glavnih gradova i mjeseci kulture (ECCM), omogućivši na taj način razmjenu i širenje informacija, posebno korisnih budućim organizatorima ovih događanja. Riječ je o neprofitnoj organizaciji sa sjedištem pri Ministarstvu kulture, istraživanja i visokog obrazovanja Luksemburga, koja usko surađuje s europskim institucijama. Ova je mreža 1994. provela studiju o utjecaju Europskoga grada kulture od njegova osnutka, a od 2006. u svakoj Europskoj kulturnoj prijestolnici, kao i u onim bivšima, predstavlja putujuću izložbu »Putovanje u svijet: Glavni gradovi kulture« (»A Journey to the World: Cultural Capitals«). Izložba je po prvi put bila postavljena u Patrasu 27. ožujka 2006.
Bivši Europski gradovi kulture* 1985.: Atena (Grčka)
* 1986.: Firenca (Italija)
* 1987.: Amsterdam (Nizozemska)
* 1988.: Zapadni Berlin (Zapadna Njemačka)
* 1989.: Pariz (Francuska)
* 1990.: Glasgow (Ujedinjeno Kraljevstvo)
* 1991.: Dublin (Irska)
* 1992.: Madrid (Španjolska)
* 1993.: Antwerpen (Belgija)
* 1994.: Lisabon (Portugal)
* 1995.: Luxembourg (Luksemburg)
* 1996.: Kopenhagen (Danska)
* 1997.: Solun (Grčka)
* 1998.: Stockholm (Švedska)
* 1999.: Weimar (Njemačka)
Bivši Europski glavni gradovi kulture
* 2000.: Avignon (Francuska) - Bergen (Norveška) - Bologna (Italija) - Bruxelles (Belgija) - Helsinki (Finska) - Krakow (Poljska) - Prag (Češka) - Reykjavik (Island) - Santiago de Compostela (Španjolska)
* 2001.: Porto (Portugal) - Rotterdam (Nizozemska)
* 2002.: Bruges (Belgija) - Salamanca (Španjolska)
* 2003.: Graz (Austrija)
* 2004.: Genova (Italija) - Lille (Francuska)
* 2005.: Cork (Irska)
* 2006.: Patras (Grčka)
Sadašnji Europski glavni gradovi kulture
* 2007.: Luxembourg (Luksemburg) i Grande Région - Sibiu (Rumunjska)
Budući Europski glavni gradovi kulture
Bilješka: Za razdoblje između 2007. i 2018. već su imenovani mnogi gradovi koji će biti proglašeni Europskim glavnim gradovima kulture. Za neke (dalje) godine gradovi još nisu izabrani, ali su već određene zemlje čiji će gradovi biti izabrani (prema sustavu rotacije), kako je dolje navedeno.
* 2008.: Liverpool (Ujedinjeno Kraljevstvo) - Stavanger (Norveška)
* 2009.: Linz (Austrija) - Vilnius (Litva)
* 2010.: Essen (Njemačka) - Pečuh (Mađarska) - Istanbul (Turska) (kao predstavnik države izvan EU-a)
* 2011.: Tallinn (Estonija) - Turku (Finska)
* 2012.: Guimarães (Portugal) - Maribor (Slovenija)
* 2013.: ? (Francuska) - ? (Slovačka)
* 2014.: ? (Švedska) - ? (Latvija)
* 2015.: ? (Belgija) - ? (Češka)
* 2016.: ? (Španjolska) - ? (Poljska)
* 2017.: ? (Danska) - ? (Cipar)
* 2018.: ? (Nizozemska) - ? (Malta)
* 2019.: ? (Italija)