Novitade

Prije nešto manje od godinu dana, na početku mandata, izjavili ste da imate tri želje: zaživljavanje Rive, obnovu škola i vrtića te jak Hajduk. Što vam se od toga ostvarilo?
Sve tri želje idu dobrim putem. Treba shvatiti da ni jedan problem ne nastaje preko noći, pa tako i za rješenje treba proći neko vrijeme. Na Rivu gledam kao na izuzetan projekt koji je promijenio grad. Mislim da je Riva zaživjela i da ima dovoljan broj ljudi; u zapadnom dijelu nam fale štekati, ali se nadam da će i to uskoro biti riješeno. Sve skupa može i hoće još bolje funkcionirati. Svjesni smo da dio štekata i tendi nije najbolje prihvaćen u javnosti, ali vjerujem da se i tu nešto može napraviti, tako da smo već poduzeli neke stvari. Činjenica je da je Riva donijela novu kvalitetu na koju se građani tek trebaju bolje priviknuti. Škole i vrtići se obnavljaju punom parom, ali može još brže.

Što konkretno podrazumijeva redizajn Rive?
Govorimo o činjenici da ćemo omogućiti izbor između tri tipa štekata i postavljanje žardinjera, što nikad nije ni bilo osporavano. Projektanti se tome nikad nisu protivili. Trebamo još definirati na koji će način to biti učinjeno, kako bi se uklopilo u dizajn kompletnog uređenja Rive. Vidjet ćemo hoće li ugostitelji zadržati stare štekate ili se odlučiti za nove, naravno, u dogovoru s projektantima Rive.

Što je s izgradnjom poslovnog kompleksa na Dračevcu?
Programska studija je usvojena na Poglavarstvu i ugovorena je izrada urbanističkog plana uređenja. Kad govorimo o pravno-imovinskom dijelu, u tijeku je postupak preuzimanja kompleksa u vlasništvo Grada Splita. Neke odluke su već donesene, ali sam ugovor ne može biti potpisan sve dok se ne riješe zadnje imovinske čestice, a mi smo pri samom kraju tog dijela. Radi se o 140 tisuća četvornih metara koje nije bilo lako uknjižiti, s obzirom da se radi o velikom broju čestica.

A POS na Korešnici?
POS na Korešnici je veliki projekt, no osim predviđanja i osiguravanja preduvjeta za njegovu realizaciju u GUP-u, nije realno da se realizira do kraja mandata. Ono što je puno izvjesnije jest POS na Kili. Uskoro kreće izgradnja nastavka Vukovarske ulice i rade se urbanistički planovi uređenja kompletne zone, jer želimo da to bude smislena i urbana cjelina. Vlasnik tog zemljišta je Konstruktor i s njima smo obavili razgovore, ali ne znamo točan datum kad će početi gradnja. No, ona je potpuno sigurna.

Glavna obećanja u predizbornoj kampanji odnosila su se na izgradnju podzemnih garaža na nekoliko lokacija, no stječe se dojam kao da je sve to negdje zapelo.
Više od 20 godina govori se o izgradnji podzemnih garaža na obodu gradske jezgre – Stari Hajdukov plac, centar Dobri, tj. Ujevićeva poljana i centar Bonačić, pa do istočne obale Gradske luke. Projekt Stari plac neće brzo krenuti jer su nužne izmjene, za centar Dobri je proveden javni natječaj i izrađena je projektna dokumentacija za poslovno-stambeni garažni objekt, još nisu riješena imovinska pitanja, no pri kraju su. Za Kavanjinovu smo raspisali natječaj, a aktivno se radi na rješavanju Manđerove ulice, dakle prometnog pravca koji je bio u programu moje stranke.

A izmještanje kolodvora na Kopilicu?
Radi se o povezanim projektima istočne obale, Gradske luke i Kopilice, no mislim da ćemo to započeti, ali ćemo ga morati nastaviti u idućemu mandatu s obzirom da se radi o opsežnom projektu.

O plinofikaciji je, primjerice, bilo vrlo malo govora u javnosti...
To je državni projekt u sklopu izgradnje cjelokupne infrastrukture. Energija je u svijetu sve skuplja, a plin je ekološki puni čišći i jeftiniji. Građani će imati mogućnost izbora – nitko ih ne može natjerati da koriste nešto što ne žele. Vjerujem da će građani vrlo brzo prepoznati prednosti. Potpisano je pismo namjere sa Zagrebačkim holdingom, a društveni ugovor o zajedničkom poduzeću mora dobiti suglasnost Gradskog vijeća.

Je li Grad pogriješio što nije na vrijeme reagirao i otkupio dio zemljišta od crkve na Trgu hrvatske bratske zajednice, gdje će biti izgrađena nova zgrada gradske uprave? Sad poduzetnik koji je kupio taj dio, traži puno veću cijenu od Splitske banke.
Da smo imali informacije, reagirali bismo. Taj dio parcele potreban je i Splitskoj banci i Gradu za realizaciju tog projekta i trenutačno nam predstavlja problem, no nadam se da će to brzo biti riješeno.

Kao bivši škveranin, kakvom vidite budućnost splitskog brodogradilišta?Brodogradnja generalno nije od jučer u krizi, na nju utječe mnoštvo faktora u svijetu. S druge strane, gradnja brodova tradicija je Splita i Hrvatske. Projekt restrukturiranja i konkurentnosti koji Europa traži vjerujem da je moguć. Najveća vrijednost brodogradnje je u ljudima, a škverani znaju kako kreirati nove vrijednosti i sigurno će naći načina da to pokažu. Držim da zaposlenici i Uprava znaju i imaju način izlaska iz ove krize, kao i da im treba potpora od lokalne i državne razine. Pri tome ne mislim na potporu koja omogućava nastavak proizvodnje gubitaka, nego specijaliziranu izgradnju plovila za koje vjerujem da ih mogu ponuditi na svjetskom tržištu. Brodogradilište može računati na potporu Grada, naravno, onoliko koliko je to moguće. Postoje stroge regulative o potporama – Grad ne može subvencionirati škver, ali može pomoći na druge načine. U krajnju ruku, ne bi bilo dobro da škverani misle da je izlaz u nekom drugom, nego da shvate da imaju dovoljno kapaciteta i znanja da to naprave sami.

U posljednje vrijeme zaredao je niz noćnih incidenata u gradu – paljevina automobila, premlaćivanja... Je li Split siguran grad?
Statistike MUP-a koje dobivamo nisu loše. Činjenica je da takvi događaji dobivaju sve veću medijsku pozornost, što pomaže stvaranju klime nesigurnosti i straha među ljudima. Takvih događaja, nesreća i razbojstava, nažalost, u gradovima uvijek ima i uvijek će ih biti, ali mislim da se građani ne bi trebali osjećati nesigurno jer se ne radi o pojavama koje eksponencijalno rastu.

Ali dugi niz godina vozila ipak nisu noću letjela u zrak...
Naravno da nije ugodno kad se ti događaji zbivaju u susjedstvu, ali ne mogu reći da se ne osjećam sigurno u Splitu. Vjerujem da se sa mnom slaže i veliki broj građana. S druge strane, ne bismo se trebali opustiti i reći da se ne događa ništa. Istina, to su ozbiljne stvari i na tome treba raditi. Gradsko vijeće je donijelo odluku o osnivanju vijeća za komunalnu prevenciju, a sve kako bismo pridonijeli zadržavanju osjećaja mira dok šetate gradskim ulicama.

Podržava li premijer Sanader kao Splićanin vaše projekte? Možete li se na njega osloniti kad vam zatreba mala pomoć u nekim inicijativama?
U projektima koji su od interesa za grad i državu premijer nam uvijek pruža podršku i na njega se uvijek možemo osloniti, no on ne može rješavati naše probleme. Ono što može, premijer to i radi, a od njega to i očekujemo. Ostatak je na nama da rješavamo. Ne bi trebalo slati poruku tipa: imamo neke ideje, pa očekujemo da ih premijer realizira. Pravce razvoja moramo odrediti sami – Split kao drugi grad po veličini u Hrvatskoj ima veliku važnost, ali i veliku težinu, jer je važan i za poziciju Hrvatske u svijetu.