Naknada za svaku pojedinu jedinicu lokalne samouprave iznosi 30 posto iznosa po toni zbrinutog otpada i njezino uvođenje nije obveza, ali se Gradu Splitu na pladnju nudi mogućnost da na ovaj način dodatno popuni proračun, s obzirom na to da se Pravilnik počeo primjenjivati od početka 2007. godine.
- Grad je već u vezi s tim ostvario kontakte s predstavnicima gradova i općina, s obzirom na Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, koji nam je podloga za utvrđivanje ove naknade. Predstavnici gradova i općina trebali bi u svojim proračunima za iduću godinu predvidjeti sredstva, a na Gradu je da donese službeni akt, na čemu se također radi – kazao nam je Ronald Rejo, član Poglavarstva za komunalu.
Ne treba posebno napominjati kako se deponiranjem otpada iz drugih gradova i općina dodatno smanjuje vijek trajanja Karepovca te da će ovakvim tempom odlaganja, uz maksimalne mjere primarne selekcije i kompaktiranja otpada, prema procjeni “Čistoće”, Karepovac potrajati tri godine, što ide u prilog uvođenju ekonaknade.
- Ako bi se deponirao samo otpad grada Splita i općine Podstrane, vrijeme trajanja deponija produljilo bi se za više od 60 posto, odnosno dobilo bi se dodatnih pet do sedam godina za rješavanje problema odlaganja komunalnog otpada – mišljenja je Alen Ćurin, direktor “Čistoće”.
Tone iz Kaštela
Prošle je godine na Karepovcu ukupno deponirano 88.900 tona otpada. Od toga je 50 tisuća tona bilo iz Splita, a ostatak iz 11 općina i gradova, od čega najveći dio iz Kaštela - 12 tisuća tona ili 13 posto ukupno deponiranog otpada.