Nastojanjima da se provedu Izmjene Generalnog urbanističkog plana donesenog prije samo osamnaest mjeseci organizatori i izrađivači iz gradskih službi za urbanizam iznova ugrožavaju interese građana Splita a posebno ljubitelje Marjana zato što bi te njihove izmjene izravno utjecale na prirodne i stvorene vrijednosti marjanskog poluotoka a i prostorne vrijednosti drugih dijelova grada.

Ni gradonačelnik, niti glavni gradski urbanist, uz sva nastojanja, ne mogu neistinitim obrazloženjima to objasniti i opravdati. Kada ih se upita, u medijima izjavljuju kako ne će biti gradnje u Park šumi Marjan držeći da područje južno od Meštrovićevog šetališta nije u park šumi pa onda znači da se može u tom području graditi. Stoga se nadamo da će zdrave urbanističke snage poslušati glas građana za koje se i po čijoj mjeri gradovi grade i da će se izboriti za zabranu bilo kakve gradnje na čitavom marjanskom poluotoku prije donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja Marjana. Ali oni koji misle i dalje uređivati grad na način da ne poštuju glas građana izražen kroz javna izjašnjavanja prepoznata u civiliziranom svijetu morati će se zamisliti što ih dalje očekuje, jer narod pamti.

U Park šumi Marjan ne će biti gradnje kaže gradonačelnik a glavni urbanist koji je to samo po trenutnom radnom mjestu, kaže da je sasvim u redu sagraditi objekt od tri kata ukupne brutto razvijene površine od 800 m2 pred vratima Galerije Meštrović. Kada ovaj nakaradan uradak u prostoru preglasavanjem usvoje na Gradskom vijeću s uvjerenjem da to nije Park šuma Marjan ne vodeći računa o Peticiji koju je samo u 18 sati potpisivanja potpisalo 4 2oo građana ne samo protiv upravo te gradnje već i drugih neprimjerenih gradnji na čitavom marjanskom poluotoku i u drugim dijelovima grada imat će za posljedicu veliko nezadovoljstvo građana kojima će nakon promašene Rive biti dovoljan putokaz za predstojeće nove reakcije . Naime tvorci protuzakonitih Izmjena misle da se može graditi i na mnogim drugim lokacijama na marjanskom poluotoku u području: lučice Špinut, uvale Bene, Oceanografskog instituta, zapadno od vile Dalmacije i ispred Meštrovićeve galerije i sve to, ponavljam, neposredno prije donošenja Prostornog plana područja posebnog obilježja Marjana.

Neka prestanu obmanjivati građane i neka gradonačelnik u sredstvima informiranja kaže da se ne će graditi ne samo u Park šumi Marjan već i na čitavom marjanskom poluotoku kako od njega očekuje većina građana Splita. Dosta je bilo dizalica u tom bogom danom dijelu grada i vrijeme je da konačno jednom zauvijek shvatimo da imamo samo jedan Marjan koji smo dužni ostaviti slijedećim generacijama barem donekle sačuvan iako smo ga već do sada velikim dijelom uništili.

Poslušaju li građane Splita najveću će uslugu učiniti sami sebi dokazujući da ne rade za svoj probitak i za interese pojedinaca već na zadovoljstvo građana koji su ih konačno i izabrali.

Da se ne bi krivo shvatilo, nemam osobno ništa protiv gradonačelnika ali kada se radi o budućnosti Splita i njegovim prirodnim i stvorenim vrijednostima koje određuju uvjete života primjerenih civiliziranim suvremenim građanima a posebno Marjana onda nema cijene koju treba platiti.

Da bi ostvarili zahtjeve građana Splita izražene kroz Građansku inicijativu za Split moram prokomentirati i neke druge aktualne gradske događaje i izjave u sredstvima informiranja:

1. Govoreći o sadašnjoj i planiranoj izgradnji na području grada niti gradonačelnik što se može i opravdati, niti itko iz njegove stručne interesne skupine nije smatrao potrebnim da reče nešto o posljedicama u prostoru i na gradskim ulicama koje će izazvati ta izgradnja.

Svugdje u svijetu suvremeni gradovi uređuju se na temelju provedenih urbanističko-prostornih i prometnih analiza, istraživanja i planiranja osim u Splitu. Tek nakon tako provedenih postupaka i dobivenih rezultata mogu pojedini stručnjaci i posebno političari govoriti u sredstvima informiranja o opravdanosti realizacije ideja o pojedinim velikim projektima ( trgovačkim i športskim centrima, mostovima, tunelima i dr.) naravno nakon provedenih zakonskih postupaka izbora projektanta, izvađača i svih drugih u postupku.

Početkom devedesetih godina izrađena je Prometna studija na temelju optimalne suradnje gradskih urbanista i prometnih stručnjaka kao i uz suradnju mnogih domaćih i stranih pojedinaca i institucija za tada postojeće stanje i za planska razdoblja do 2005. i 2015. godinu. Moja uvjeravanja ali i mnogih drugih mjerodavnih stručnjaka i znanstvenika o neophodnosti provjere rezultata spomenute Prometne studije obzirom na velike promjene u pogledu ostvarene i planirane poslovne i stambene izgradnje te izgradnje trgovačkih i športskih centara ne padaju na plodno tlo. Najvažnije je zadovoljavati interese pojedinaca i svaku prazninu na prostoru grada ispuniti betonom ne vodeći računa o posljedicama i ugrožavajući uvjete življenja u gradu.

2. Obzirom da sam počeo pisati o prometu moram spomenuti dan 5. listopada 2007. godine kada se obilježavao Dan pješačenja i kada je gradonačelnik u javnom nastupu istaknuo potrebu uvođenja biciklističkog prometa u javni gradski promet što je za svaku pohvalu. Međutim, gradonačelnik i svi kojima bi interesi građana trebali biti na prvom mjestu moraju ispraviti učinjene pogreške prilikom donošenja važećeg GUP-a:

- brisanjem kraka gradske željeznice od gradske luke do Stobreća i njenih drugih pravaca što bi s gore spomenutim biciklističkim prometom, javnim gradskim autobusnim prijevozom i pješačenjem činilo optimalnu raspodjelu u prijevozu robe i putnika, Dok ovo pišem, gradski urbanisti žiriraju i biraju najbolje rješenje za izgradnju nekoliko objekata južno od Poljičke ceste između dvije bolnice čime potvrđuju urbanistički promašaj učinjen brisanjem kraka gradske željeznice na tom djelu trase,

- naglašavanjem spajanja zapadnog i istočnog dijela gradske luke, neopravdano iz prostornih i prometnih razloga

- ne spominjanjem tunela Varoš i pored toga što u odredbama važećeg GUP-a piše «u ispitivanju» što se potpuno zanemaruje. A sve su to su temeljni postulati neusporedivo boljeg funkcioniranja ukupnog sustava gradskog prometa i nastojanja da se zaštiti Marjan od modernih uzurpatora

- kontinuiranim nastojanjem i na silu, izmjenama PUP-a povijesne jezgre, ničim opravdano, planiranje garaža na trgu dr. Franje Tuđmana. Sve za interese pojedinaca a na štetu građana Splita koji će svim zakonskim sredstvima zaštititi još sačuvane dijelove Rive i promijeniti, urbanističkim promašajem, učinjeno na središnjem dijelu. Bi li i u ovom slučaju Konzervatori na brzinu i pod prisiliom davali suglasnosti za zatrpavanje eventualno otkrivanih vrijednih arheoloških nalaza kao što su uradili na Rivi.

U isto vrijeme mnogi europski gradovi provode niz mjera za poboljšanje uvjeta života a osobito u centrima ulažući znatna financijska i druga sredstva uz odobravanja građana izraženih na referendumima.

3. Na pitanje novinara s radija da komentira pucanje betonskih ploča na Rivi gradonačelnik je sveznajući kazao da je to normalna pojava jer da puca i kamen koji je da usput spomenemo, na Rivi zadnje kvalitete. Gradonačelnik sigurno nije mjerodavna osoba da to komentira i to na način da kaže da je to normalna stvar. Bi li na isti način prokomentirao i eventualno pojavu pukotina na konstrukciji nove dvorane u Lori koju protuzakonito na temelju namještenog natječaja projektiraju i grade isti oni koji su upropastili splitsku Rivu.

Iako mislim da bi uzroke pucanja betonskih ploča trebao ispitati stručnjak-pojedinac ili institucija iz područja tehnologije ipak ću na temelju osobnog znanja i iskustva u tom području dati i svoje mišljenje: smatram da su tomu uzrok različite karakteristike materijala betonskih ploča i materijala dodanih površinskih slojeva te vrlo visoke i različite temperature tijekom dana i noći o čemu ni projektanti ni organizatori nisu vodili računa a možda o tome nisu imali dovoljno znanja ni iskustva. Da bi obrazložio svoje mišljenje iznijeti ću raspoložive mjerodavne podatke o temperaturama mjerenim laserski na površini Rive jednog ljetnog dana ove godine u 13⁰⁰ sati. Na površini kamenih ploča sa sjeverne strane temperatura je bila 39,5 ⁰C, na svjetlo sivim pločama 43 ⁰C, na srednje sivim 45 ⁰C i na tamno sivim 48 ⁰C. Temperatura zraka je bila 35 ⁰C. Dakle razlike temperatura na površinama od kamena i onih od betona su bile od 3,5 ⁰C do 8,5 ⁰C. pa prema tome ne bi bilo teško pretpostaviti uzroke pucanja ploča. A projektanti i organizatori su nam iz neznanja i neiskustva stvorili Saharu na Rivi. Zato Splićani poučeni vlastitim iskustvom a i iskustvom drugih na kugli zemaljskoj, na primjer beduina u Sahari koji putuju od oaze do oaze izbjegavajući šire prostore Sahare od otvaranja Rive borave i piju kave u oazama: Voćnog trga, Pijace, Peristila i mnogih kaleta, odnosno u prostorima ugodnim i sjenovitim popločanih kamenom i prilagođenih boravku ljudi a izbjegavajući Saharu odnosno Rivu. Gradonačelnik navodi po njemu još jedan razlog pucanja ploča a to je promet teških vozila. A kada sam ja i drugi kritizirali neprimjereno veliku debljinu gornjeg stroja površine Rive onda je glavni gradski urbanist to opravdavao upravo budućim prometom teških vozila. Normalno je sada se zapitati tko ovdje govori istinu.

I što smo sada dobili? Velike debljine konstrukcije sa završnim slojevima uređene Rive koji na površini pucaju i što je još gore pod njima su pokriveni najvrjedniji arheološki nalazi.

Zaključak:

Razlog mojeg ponovnog javljanja u sredstvima informiranja su nedoumice koje kod građana izazivaju neistinite tvrdnje mjerodavnih u gradskoj vlasti a koje nisu u skladu s odredbama koje donose Izmjene GUP-a radi čega građani Splita uključeni u Građansku inicijativa za Split kroz koju u koordinaciji djeluje 20 nevladinih udruga zahtijevaju da se prestane s izmjenama tek nedavno donesenog GUP-a kako bi se sačuvale prostorne vrijednosti Marjana i drugih dijelova grada te provodile mjere poboljšanja uvjeta življenja.

Ako već pokušavaju na brzinu donijeti Izmjene GUP-a onda bi se u nastojanju pravdanja njihovih želja za ostvarenje neprimjerenih izmjena barem oni trebali međusobno dogovoriti i svi govoriti istinu vodeći računa da ih slušaju oni koji su ih izabrali.

Ivo Lozić