
U Beču i Pečuhu o prijedlozima i izgledu novih urbanističkih rješenja brinu se glavni gradski arhitekti, Slovenija već godinama ima tzv. estetsku policiju, a Osijek je jedan od prvih hrvatskih gradova u kojem je osnovano Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, koje je već dobilo i popularan naziv "Povjerenstvo za lijepo". Riječ je o provedbi jedne od odredbi novog Zakona o prostornom uređenju i izgradnji prema kojoj svi veliki hrvatski gradovi, odnosno oni na koje su prenesene ovlasti izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, moraju osnovati spomenuto Povjerenstvo.
- To smo tražili još 2002. godine kao dio izmjena tadašnjeg GUP-a, no nije bilo zakonskog uporišta da nam se odobri. Stoga smo jedva dočekali primjenu novog zakona i unatoč krizi gradske vlasti uspjeli smo u dogovoru s Povjerenicom Vlade za Osijek Danijelom Lovoković, inače također arhitekticom, dogovoriti osnivanje Povjerenstva. Nedavno smo na razini Društva arhitekata formirali i Izvršni odbor koji broji sedam članova i koji će u početku ocjenjivati nove prijedloge arhitektonskih rješenja - kaže predsjednica osječkog Društva arhitekata Željka Jurković.
Osim funkcije, konstrukcije i forme kao osnovnih komponenti arhitekture, naglasak u radu Povjerenstva bit će na estetici, jer je cilj da se u budućnosti ne događaju oblikovni ekscesi, po kojima je Osijek posljednjih godina postao prepoznatljiv.
Jutarnji je već pisao o urbanističkom kaosu u Osijeku, pri čemu bez ikakvog reda u ulicama tipične obiteljske izgradnje niču velike stambene zgrade, koje su zauvijek narušile velik broj takvih ulica.
- Naš zadatak bit će spriječiti oblikovne katastrofe, jer loše oblikovane zgrade ne daju dobar doprinos slici grada ili ulice. Nije nam namjera nikoga maltretirati, već upravo suprotno, postići da i mi arhitekti postanemo još bolji. Činjenica je da kolegama više neće biti svejedno što će nacrtati, ali mislim da se toga ne treba bojati - istaknula je Jurković.
Iako je činjenica da je ova zakonska mjera za Osijek, pa tako i većinu drugih gradova, došla prekasno, jer se ne može primijeniti niti na jedno rješenje koje je u fazu izdavanja lokacijske dozvole ušlo prije 1. listopada 2007., Jurković na to gleda pozitivnije.
- Naravno da nam je žao što do ovoga nije došlo ranije, jer je Osijek već doživio svoj urbicid, no mislim da nije kasno, jer izgradnja neće prestati i posla za ovo Povjerenstvo uvijek će biti - zaključila je Jurković, rekavši na kraju da im je žao što Zakon nije omogućio i određene intervencije na već sagrađenim zgradama.
Kao primjere osječkih oblikovnih katastrofa Jurković je istaknula nove zgrade Centra za socijalnu skrb, tvrtke OTOS te Zoo-hotela.
- Centar za socijalnu skrb, da budem gruba, izgleda kao šupa. Kolega koji je to radio nije sagledao urbanističku dispoziciju zgrade, njezin položaj u središtu grada i to je trebalo biti puno kreativnije i inovativnije. Doduše, s Ministarstvom zdravstva dopisujemo se kako bi se nešto promijenilo na pročelju. Kod OTOS-a, uz apsolutno neprimjerenu boju, imamo neprimjeren urbanistički jezik za Osijek kao srednjoeuropski grad, a u slučaju Zoo-hotela strašno je što nije ispoštovano rješenje arhitekta da bude obložen drvetom - istaknula je Jurković