Novitade

Dubrovnik: Prostor u ostavci

Zadnja izmjena (Četvrtak, 10 Siječanj 2008 20:32) Četvrtak, 10 Siječanj 2008 16:22

U novu je godinu dubrovačka vlast na čelu s gradonačelnicom Dubravkom Šuicom (HDZ) ušla s puno reformističkog elana. Posve neočekivano i iznenadno, "mama Šuja" je zajedno sa svojim zamjenikom Antunom Kisićem prošloga petka sazvala konferenciju za novinare na kojoj je najavila da često spominjani Prostorni plan uređenja (PPU) i Generalni urbanistički plan Dubrovnika (GUP) idu u reviziju. Nešto iza 11 sati na faksove dubrovačkih redakcija i dopisništava (Feral je "preskočen") stigla je obavijest kako će u podne Šuica i Kisić "održati press konferenciju", ali tema tog iznimno brzog i neuobičajenog okupljanja novinara nije bila navedena. No, ubrzo se doznalo da se pokreće revizija rečenih planova čime se "svim građanima Dubrovnika ponovno otvara šansa da iskoriste svoje demokratsko pravo sudjelovanja u odlučivanju o razvoju Grada".

Glavni razlog budućih izmjena i dopuna tih iznimno važnih dokumenata Šuica nalazi u "nezadovoljstvu dijela građana i dijela medija". Naglašava kako je aktualna gradska uprava "otvorena za svekoliku reviziju i smanjenje građevinskih zona, pa makar to bilo i na štetu razvoja Grada", te odbacuje "mogućnost bilo kakvog kršenja zakona" pri izradi prostornih planova ili pogodovanja privatnim poduzetnicima. Pitanje je, naravno, što je Šuicu i njezine najbliže suradnike potaknulo na "svekoliku reviziju" koja će se odnositi na "smanjenje određenih građevinskih zona".

Tim više što je do unatrag mjesec dana "mama Šuja" onima koji su javno i glasno propitivali odluke njezina Poglavarstva poručivala kako se ne bi "voljela naći u arhivima kao onaj tko je bio protiv razvoja Grada", da će idućih godina "Dubrovnik biti veliko gradilište", kako će uobičajene gradske motive "zamijeniti dizalice", da "agresivna manjina maltretira šutljivu većinu" koja k tome "ima većinu u Gradskom vijeću"...

Motivi dizalica

Konkretan odgovor o tome je izostao, ali je teško ne zamijetiti kako je Dubravkin revizionistički kurs obznanjen u trenucima nakon USKOK-ovih uhićenja čelnog čovjeka službe za izdavanje građevinskih dozvola u Dubrovniku Ive Žeravice i građevinskog poduzetnika Antuna Kralja, nakon temeljitog medijskog raščlanjivanja "širenja" nove gradske građevinske zone na Nuncijati koja je zahvatila i "nekoliko hektara zemljišta" što ih je kupio Šuičin dobar prijatelj i odnedavni HSS-ov zastupnik Stipo Gabrić Jambo, nakon predbožićnog dosad najmasovnijeg prosvjeda građana zbog "taracanja" Pila, nakon dviju kaznenih prijava USKOK-u (zbog garaže na Ilijinoj glavici i "raspremanja" Pila) kojima se pod znak sumnje stavlja rad aktualne gradonačelnice...

Takvu reakciju ona i njezina uprava slobodnomislećih građana nisu očekivali ni pod razno, pa se Dubravkin pretežito klimoglavni konzilij odlučio za nenadanu reviziju dosad nedodirljivih prostorno-planskih dokumenata kako bi se eventualno amortizirala učinjena šteta i stvari preokrenule put "nove šanse za demokratskim pravom sudjelovanja u odlučivanju o razvoju Grada".

Stoga se valja vratiti uvodno spomenutom "nezadovoljstvu dijela građana i dijela medija" i kazati da je ono doista naraslo, ali isto tako i dodati kako je i jasno gdje se pripremaju, izrađuju i donose prostornoplanski dokumenti, dok je praksa "demokratskog prava sudjelovanja u odlučivanju o razvoju Grada" u konkretnom dubrovačkom slučaju, blago rečeno, vrlo upitna.

Primjerice, a i podsjećanja radi, Prostorni plan uređenja i Generalni urbanistički plan Dubrovnika izrađivani su od ljeta 2003. do jeseni i zime 2005. godine. Uoči konačnih rasprava i donošenja tih dokumenata, "dio građana i medija", kao i dio oporbenih vijećnika u Gradskom vijeću gdje HDZ ima većinu, dobronamjerno je upozoravao kako se ti planovi razlikuju od onih koji su se našli na javnim uvidima i raspravama u ljeto 2003. godine, odnosno u vrijeme dok se nije znalo što će sve biti u njima sadržano s obzirom na nužnost njihova zakonskog usklađivanja s Uredbom o zaštićenom obalnom području (ZOP). Tako se dogodilo da su ti planovi prihvaćeni većinom (zna se kojih) glasova u Gradskom vijeću, ali uz nevjerojatnu hitrost koje se ne bi posramile ni najbrže administracije na svijetu.

Nepoznata kategorija

Na primjer: nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 3. listopada 2005. godine daje suglasnost na usklađenost izmijenjenog konačnog prijedloga PPU-a s Uredbom o ZOP-u. Dan kasnije Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije daje pozitivno mišljenje na usklađenost PPU-a sa Županijskim prostornim planom (ŽPP). U samo jedan dan, dakle za osam radnih sati, Zavod je uspio pregledati iznimno obimnu dokumentaciju PPU-a i utvrditi da je usklađen sa ŽPP-om. Istoga dana i Županijski ured državne uprave izdaje i svoju suglasnost na rečeni dokument. Tog istog dana vrijedni su i članovi Šuičina Poglavarstva, koji u poslijepodnevnim satima utvrđuju konačni prijedlog PPU-a i upućuju ga - bez cjelovite dokumentacije – gradskim vijećnicima na izjašnjavanje za sjednicu koja se zakazuje za 11. listopada.

Dakle, iznimnom je brzinom "konzumirana" više nego opsežna dokumentacija na što ozbiljno upozorava dio oporbenih gradskih vijećnika, ali bez uspjeha u srazu s onima koji "imaju većinu u Gradskom vijeću". Praktički se 11. listopada 2005. godine pred vijećnicima pojavljuje novi prostorni plan koji svojim sadržajem i odredbama odudara od onoga što se govorilo na ranijim javnim uvidima i raspravama, a koji k tome nije usklađen ni sa Županijskim prostornim planom?!

Te tzv. dopune PPU-a se, na primjer, odnose na uvrštavanje mogućnosti gradnje novog turističkog naselja na lokalitetu Čemprijesi, na otoku Šipanu, kapaciteta 1500 postelja; na novu turističku zonu u Šipanskoj Luci od 300 kreveta, novu turističku zonu u Suđurđu, također na Šipanu, od 300 postelja, povećanje kapaciteta turističkog naselja "Vrtovi sunca" s 1700 na 2500 postelja, turističko naselje na poluotoku "Bat" u Velikom Zatonu, kapaciteta 150 kreveta, te na proširenje prostora za Golf park centar na Srđu sa 100 na 310 hektara. Slijedom tih "dopuna" dva mjeseca kasnije, točnije 13. prosinca 2005. godine, donosi se i GUP Grada Dubrovnika, a u koji su dokument unesene i spomenute izmjene iz PPU-a.

Nešto kasnije, sve se te silne "dopune" 8. svibnja 2006. godine unose u ekspresno promijenjeni Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije koji donosi tadašnji Vladin povjerenik za jug Hrvatske Želimir Bosnić (HDZ) što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Osim što je takvim činom povjerenik preuzeo nadležnosti koje mu nikako ne pripadaju u razdoblju do uspostave nove županijske vlasti, takvim postupanjem dolazi se i do još jednog presedana u hrvatskoj praksi donošenja prostornoplanskih dokumenata. Naime, tim tzv. izvanrednim izmjenama i dopunama, koju kategoriju zakon ne poznaje, Županijski prostorni plan se na brzaka usklađivao s PPU-om i GUP-om Grada Dubrovnika. To je potpuno obrnuti redoslijed od onoga koji je utvrđen zakonima, pa je takav način "usklađivanja" višeg prostornoplanskog dokumenta s onima nižeg reda doista nesvakidašnji primjer u maloj zemlji velikih čudesa.

Zato bi za početak revizije toliko spominjanih planskih dokumenata trebalo ponajprije izanalizirati tko je, kada, kako i s kakvim poduzetničko-investitorskim motivima predložio donošenje rečenih brzinskih izmjena koje su se kasnije, htjelo se to priznati ili ne, praktički pretvorile u velike slučajeve koji s razlogom plijene pažnju dubrovačke i hrvatske javnosti. Teško je, naime, shvatljivo da ukupna površina tzv. Golf parka na Srđu s pratećim sadržajima, što god to značilo, iznosi 310 hektara, i da je ona zapravo veća od cjelokupne izgrađenosti gradskog područja na potezu od Gruža do hotela "Belvedere" u Svetom Jakovu.

Sukno i škare

Nadalje, također je teško shvatljivo da će se tim zahvatom praktički definirati građevinska zona veća od one dosad izgrađene na užem gradskom području. Teško je shvatljivo i da gradska uprava svome građanstvu i široj javnosti, iz samo njima znanih razloga, ne objasni tko su zainteresirani investitori za to područje, koliko novaca kane uložiti u te projekte, koliko će sredstava izdvojiti za buduću infrastrukturu... Ako će, zasad ne(poznati) investitori na platou Srđa dobiti mogućnost da tamo grade 2800 turističkih ležajeva u različitim oblicima smještaja, tada bi bilo i pošteno i pravedno javnost upoznati s takvim investitorskim nakanama, odnosno "planovima partnera", kako ih znaju nazivati u gradskoj upravi.

Nije, naime, samo riječ o toliko razvikanom projektu Golf parka na Srđu, slična se pitanja i odgovori traže i za nove i sve naraslije investitorske planove vezane za preostale zelene površine u Lapadu, Svetom Jakovu, na prostoru nekadašnjeg Autobusnog kolodvora pokraj "Jugova" bazena, obližnjih ogromnih kompleksa tvornica "Prvog dalmatinskog poduzeća" i "Dubravke", Nautičko-turističkog centra u Gružu, zatim predjela Nuncijate, pa Orašca i Zatona do Elafitskih otoka među kojima je Šipan najnapadnutiji. Nastavi li se podilaženje investitorskim željama, makar one bile zamotane i u ruho tzv. gradskih razvojnih partnera, Dubrovnik i njegovo okolno atraktivno područje su na putu gubitka arhitektonskog i krajobraznog sklada koji ga stoljećima krase. Zato je i najavljena revizija osnovnih prostornoplanskih dokumenata dobrodošla.

Uz napomenu da se krivnja za dosad učinjeno i zamišljeno ne prebacuje na "dio nezadovoljnih građana i medija". Zna se, naime, kako su s tim u vezi i sukno i škare bile u rukama gradske uprave odakle se nebrojeno puta naglasilo da su spomenuti planovi "doneseni u zakonskoj proceduri, te su usklađeni sa Strategijom razvoja RH i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije". Za izricanje takvog stajališta ipak bi bilo dobro sačekati pravorijek Ustavnog suda RH koji je još krajem 2006. godine od četiriju nevladinih udruga dobio odeblji spis za pokretanjem postupka za ocjenu zakonitosti donošenja Županijskog prostornog plana te Prostornog plana uređenja i GUP-a Grada Dubrovnika.

TAJNOVITI ČEMPRIJESI

Tko je potaknuo gradnju od 1500 kreveta na lokaciji Čemprijesi, na otoku Šipanu, s kojom su se mogućnošću gradski vijećnici prvi put sreli u jesen 2005. godine? Učinila je to u ljeto 2003. godine tvrtka "Euro Benz" d.o.o. iz Gruda, stanovitog Svetimira Gadže, zatraživši "da se na što većem dijelu parcela predvidi mogućnost specifičnih vidova turizma i rekreacije temeljem plana detaljnijeg stupnja izrade za čestice zemlje 160, 161 i 162 u katastarskoj općini Suđurađ, površine 432.000 metara četvornih".

Molbi je udovoljeno, Gadže je zatim terene unosno preprodao, a Grad Dubrovnik je 31. listopada 2005. godine, dakle nakon usvajanja svoga Prostornog plana uređenja, od Dubrovačko-neretvanske županije zatražio da se "zona Čemprijesa kao izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene" uvrsti u buduće izmjene i dopune Županijskog prostornog plana.

Zbog Čemprijesa se sada vodi nekoliko sudskih postupaka, vrijednost tog građevinskog zemljišta službeno iznosi 45 milijuna eura, dok britanski investitori svoje "razvojne planove" na toj lokaciji cijene na više od 300 milijuna eura.

Na Šipanu, inače, ima oko 450 stanovnika, a za servisiranje svih novoplaniranih 2000 kreveta (sa zonama u Luci Šipanskoj i Suđurđu) na otoku trebalo bi, kažu stručnjaci, najmanje 850 uposlenika...

JAMBO I NUNCIJATA

"Nit' luk jeli, nit' luk mirisali. Ako je poduzetnik spreman pa gotovo sebe staviti pod hipoteku, to je njegov problem", rekla je Dubravka Šuica za metkovskog gradonačelnika i HSS-ova zastupnika Stipu Gabrića odgovarajući na novinarski upit o tome kako je Grad Dubrovnik šireći građevinsku zonu na Nuncijati "zahvatio i nekoliko hektara zemljišta" koje je kreditom od 14,5 milijuna eura kupio poduzetni Jambo. Tamo se planira gradnja posve novog stambenog naselja za branitelje, socijalne kategorije, mlade obitelji i nedostajuće kadrove Dubrovniku. Na to Šuica kaže kako se "radi o stvaranju logične urbanističke cjeline", te da se "ni jednom investitoru ne pogoduje".

Ovdje valja primijetiti da je do stvaranja "logične urbanističke cjeline" došlo nakon što je gradska uprava krajem 2006. krenula u izmjenu PPU-a i GUP-a Dubrovnika. Već 18. siječnja 2007. godine Jambo je posredovanjem stanovite Dragice Koren u Zagrebu osnovao tvrtku "Sanabilis nekretnine", koja je zatim ekspresno prije odluke o "proširenju" Nuncijate na sjednici Gradskog vijeća Dubrovnika kupila podosta zemljišta upravo na tom području. Time je vrijednost buduće zone na Nuncijati višestruko povećana...

Feral