Novitade

Mogu li samo arhitekti odlučivati o Kaptolu?

Zadnja izmjena (Nedjelja, 27 Travanj 2008 09:57) Ponedjeljak, 21 Travanj 2008 19:27

Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) i zagrebačko Poglavarstvo raspisali su javni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Kaptola, koji je još otvoren. U tekstu natječaja za tu važnu zagrebačku povijesnu urbanu cjelinu stoji da je njegov cilj »dobivanje najboljeg idejnog urbanističkoarhitektonskog rješenja uređenja Kaptola koje će poslužiti kao valjana stručna podloga za izradu prostornoplanske dokumentacije za cjelovito uređenje spomenute zone«. To bi značilo da se žele dobiti tek podloge za izradu dokumentacije nekog budućeg uređenja Kaptola, iako su za takav posao inače zadužene stručne i već plaćene gradske službe, a ne javni natječaji.

Međutim, program natječaja ima i svoje izmjene i dopune čiji je tekst nešto konkretniji. O čemu se zapravo radi razgovarali smo s povjesničarom umjetnosti i konzervatorom Krešimirom Galovićem, koji je na tu temu održao i predavanje u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. Predavanje je zaključio riječima da se natječaju pristupilo neozbiljno kao da se radi o nekom malom i nebitnom provincijskom trgu, a ne o iznimno važnom povijesnom dijelu Zagreba, čije se prostorne probleme pokušava riješiti već čitavo stoljeće.

Na Kaptolu će se graditi?
Prvo treba reći da su te izmjene i dopune donesene dvije godine (2006. i potpisuje ih Gradski zavod za prostorno uređenje) prije nego što je raspisan natječaj (!) i da u njima stoji da je cilj natječaja »kompleksna, prvenstveno urbanistička rekvalifikacija Kaptola u njegovim povijesnim, identitetskim, sadržajnim i prometnim elementima« te da treba ispitati i mogućnosti smještaja Dijecezanskog muzeja, Riznice zagrebačke katedrale i Nadbiskupskog arhiva unutar postojećih građevina, ali je iznimno dopuštena i gradnja novih građevina.
Dakle, ciljevi natječaja i njegovih izmjena i dopuna se jako razlikuju i evidentno je da se otvara mogućnost gradnje novih objekata na Kaptolu.
To Krešimir Galović potkrepljuje i tekstom iz izmjena i dopuna u kojima stoji da će se natječajem istražiti moguće lokacije i moguće bruto razvijene površine, nakon čega bi se proveo arhitektonski
natječaj za građevine.
Iako Galović kaže da je pohvalno i pozitivno što je Udruženje hrvatskih arhitekata pokazalo interes za rješavanje kaptolskog problema te je raspisalo natječaj, osim navedenih kontradiktornosti u određivanju cilja i teme natječaja, navodi još dvije sporne točke toga natječaja: zastarjelu i nekvalitetnu konzervatorsku podlogu te nekompetentan ocjenjivački sud. Naime, konzervatorska podloga koja se koristi za natječaj izrađena je još 1993. godine za tadašnji
natječaj za uređenje pješačke zone Kaptola.

Sporne kompetencije žirija
Što se tiče ocjenjivačkog suda za Kaptol, on je sastavljen samo od arhitekata i u njemu su Nikola Bašić, Ivica Fanjek, Saša Begović, Miljenko Bernfest, Igor Franić, Juraj Kolarić i Dietmar Steiner. Galović smatra da je kod natječaja koji se tiču osjetljivih zaštićenih povijesnih cjelina nužna suradnja arhitekata s različitim strukama, u prvome redu urbanistima, konzervatorima i povjesničarima umjetnosti, kojih u ocjenjivačkom udu za Kaptol nema.

»A i dosadašnji odnos pojedinih članova ocjenjivačkog suda prema spomeničkoj baštini u njihovoj arhitektonskoj
praksi pokazao se kao vrlo upitan«, kaže Galović. Lako je iščitati da pritom misli na Igora Franića, koji je autor urbanističko-arhitektonskog rješenja platoa Pile u Dubrovniku, i na Sašu Begovića, koji je s 3LHD-om uređivao splitsku Rivu.

Suradnja struka ne garantira kvalitetu
S obzirom na to da Stručni savjet UHA-e predlaže sastav žirija natječaja, pitali smo predsjednika UHA-e Gorana Raku što on misli u ovom slučaju. »Apsolutno smatram da je ocjenjivački sud za Kaptol kompetentan«, rezolutan je Rako i naglašava da se baš vodilo računa o tome da se odaberu arhitekti koji imaju iskustvo rada u povijesnim cjelinama. U tu skupinu spadaju Nikola Bašić, koji je radio Morske orgulje i Pozdrav suncu na zadarskoj rivi, te, po Galoviću »sporni« , Saša Begović i Igor Franić. »Ako njih trojica nisu kompetentni, onda se pitam tko je to u Hrvatskoj kompetentan«, kaže Rako. Što se tiče suradnje s drugim strukama, Rako kaže da se suradnja ostvaruje time što je povjesničarka umjetnosti Željka Čorak stručna konzultantica natječaja, ali navodi i primjere kada su druge struke bile uključene u žirije natječaja - za uređenje Cvjetnoga trga i Iblerova trga - pa javnost svejedno nije bila zadovoljna ostvarenjima tih natječaja. Hoće li biti zadovoljna ovaj put, više će se znati nakon što bude predstavljen pobjednički rad, o kojem će ocjenjivački sud odlučivati krajem lipnja

REAKCIJA INSTITUTA ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Nužno je mišljenje povjesničara umjetnosti o nacionalnome prostoru
I Institut za povijest umjetnosti reagirao je na to što u ocjenjivačkom sudu natječaja za uređenje Kaptola nema ni jednog povjesničara umjetnosti. Tako u pismu Instituta, koje će u ponedjeljak biti poslao na niz adresa, među ostalima i na Ministarstvo kulture, Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša i Saborski odbor za kulturu, stoji:
»U žiriju za prosudbu natječajnih radova nema niti jednog povjesničara umjetnosti. Takvim tretiranjem povijesti
umjetnosti na negativan je način očitana društvena funkcija struke koja se povijesnim, i ne samo povijesnim
prostorom bavi kao najznačajnijim hrvatskim kulturnim i gospodarskim, upravo egzistencijalnim resursom.
U posljednje vrijeme u povijesnim sredinama kakve su Zagreb i Dubrovnik očitovalo se građansko nezadovoljstvo
odnosom prema urbanoj baštini. Do tog je nezadovoljstva dovelo i neadekvatno pozicioniranje povijesti
umjetnosti, kakvoga je ekstremni slučaj i ovaj natječaj. Upozoravamo stoga nadležna tijela i hrvatsku
javnost da situacija ne pogoduje općem dobru i da zaobilaženje filtra provjere, što je zadaća povijesti umjetnosti,
nije nikakav dobitak individualnoj kreativnosti«.
Ako veća ne postoji svijest o tome kod raspisivača natječaja, Institut traži da se participacija povijesti umjetnosti
u ovakvom odlučivanju o nacionalnom prostoru regulira zakonskim propisom.